Povijest 1916. – 1940.

Fanfare iz 1919. g.

Već 1916. glazbari se povremeno okupljaju u podrumu kuće Letizza. Godine 1918. kraj je I svjetskog rata. 28. prosinca talijanska vojska ulazi u Drniš (kao i u većinu dalmatinskih gradova) i ostaje pune tri godine. U tom razdoblju koliko-toliko pripomažu kulturnom i sportskom životu poratnog Drniša. Već u proljeće 1919. godine zahvaljujući nogometnim susretima s talijanskim vojnicima, grupica mladih Drnišana odlučuje osnovati mjesni nogometni klub pod imenom DOŠK. U međuvremenu drniški glazbari se polako okupljaju i pod dirigentskom palicom sudskog pisara Dušana Nikolića započinju s vježbom.
15. rujna 1920. godine na zamolbu talijanskog poručnika i općinskog komesara Umberta Caputtija uprava glazbe izdvaja nekolicinu glazbara kako bi osnovali fanfare i to sve u svrhu što zabavnijih nogometnih susreta. Poznato je da jedan dio talijanskih vojnika dosta dobro prihvaćen od strane glazbara i mještana, a među njima možemo izdvojiti gospodina Giulija Ferrija koji u Drnišu ostaje i nakon odlaska Talijana, te od 1923. stalno svira u sokolskoj glazbi.
Godine 1921. Talijani odlaze iz Drniša i to sporazumom potpisanim u Trogiru. Tom prigodom na poziv drniških općinara, 5. travnja Trogirska narodna glazba priređuje svečani koncert na drniškoj Poljani.
Odlazak Talijana koristi i drniškoj glazbi, koja od rasformirane talijanske garnizonske glazbe u Šibeniku kupuje glazbala i kompletnu nototeku.


Trogirska glazba u Drnišu 1921. g.

Do 1923. godine neki značajniji nastupi glazbe nisu zabilježeni. Tek 2. rujna nastupaju na velikoj proslavi dvadesete obljetnice osnutka hrvatskog sokola u Drnišu, kada gostuju sokolaši iz Šibenika i Sinja s glazbama.
Krajem te iste godine mjesto kapelnika u drniškoj glazbi preuzima glazbar Slavko Novak, koji će je voditi dugi niz godina.
Razdoblje do početka II svjetskog rata glazba bilježi kao jedno od važnijih u svojoj povijesti.
Osvrnimo se ukratko samo na neke od značajnijih događaja:
– krajem travnja 1924. – nastup na legendarnoj nogometnoj utakmici, odigranoj u Drnišu između splitskog Hajduka i domaćeg
DOŠK-a
– krajem svibnja 1925. – uprava glazbe naručuje nove svečane sokolske odore i
nekoliko glazbala iz Slovenije
– 1926. godine. – sokolski slet u Splitu
– 7. kolovoza 1927. – slet u Preku, na Ugljanu
– 1927. godine. – posjet Stjepana Radića
Drnišu, Gradcu i Miljevcima
– 1930. godine. – uz stalnog kapelnika glazbare povremeno vodi i operni skladatelj Josip Rajhenić koji te iste godine utemeljuje
plesni orkestar pri glazbi
– 16. srpnja 1931. – proslava petstote obljetnice izgradnje šibenske katedrale
– 31. siječnja 1932. – koncert u kinu “Biograd” u Drnišu, na osnivačkoj
skupštini hrvatskog kulturnog društva “Napredak”
– 10. rujna 1933. – sokolski slet povodom
tridesete obljetnice osnutka hrvatskog sokola u Drnišu


Zapisnik o nabavci odora iz 1925. g.

Glazba narednih godina ne bilježi neke bitnije nastupe, a 1940. godine i prestaje s radom po drugi put. Naime, 5. rujna te godine banska vlast zabranjuje rad sokolskoj župi Šibenik – Zadar, pa tako i samim glazbarima, a dva dana kasnije, 7. rujna plijene svu imovinu glazbe, te zatvaraju društvene prostorije. Međutim, veliki dio glazbara prelazi u sastav glazbe “Hrvatske katoličke akcije” osnovane još 1934. godine i koja postoji i djeluje sve do 1944. godine.

Sokolska glazba iz 1923. g.


Sokolska glazba u Splitu 1926. g.

Slet u Preku 1927. g.

Sokolska glazba iz 1928. g.


Novinski članak iz 1930. g.

Plesni orkestar u Benkovcu 1932. g. prigodom izvođenja operete “Olly-Polly”Na fotografiji su:
J.R.Rajhenić – skladatelj i voditelj
M.Opara
A. Vukorepa
M. Nakić
N. Mijić
M. Jurić
Č. Montana
V. Svetec
S. Dedić
S. Jerković
F. Flojgel

Osvrnimo se ukratko na djelovanje i značaj glazbe “Hrvatske katoličke akcije” s obzirom da je u razdoblju od 1934. godine istovremeno djelovala uz sokolsku glazbu, te da je njihov rad bio uzajamno povezan i to najviše činjenicom što je većina članova bila aktivna u sastavu obiju glazbi.
Glazba H.K.A. osnovana je na inicijativu uprave “Napretka”, te uprave samog društva krajem 1934. godine.
Kao vježbaonicu koriste prostoriju hrvatskog gimnastičkog prosvjetnog društva “Orao” (nalazila se u današnjoj ulici Serdara Nakića). S prvih prijavljenih 17 glazbara, pod ravnanjem učitelja Andreja Pervanje, glazba prvi puta nastupa u narodnim nošnjama za Gospu Kandeloru 1935. godine. Za tu prigodu doprinosi za nastup i daljnji rad glazbe prikupljeni su u Drnišu i Kninu i sa svotom od 30.000 dinara kupljeno je 27 glazbala u tvrtci Franjo Schneider u Zagrebu.

Glazba H.K.A. ispred crkve Sv.Ante 1936. g.
1. Dušan Nikolić (kapelnik) 2. Joso Novak 3. Vjekoslav Grabić (Vele) 4. Nine Ćorić (Kizle)
5. Ive Živković (Tresigaća) 6. Stanko Bilić (Pušar) 7. Slavko Nikolić 8. Nikola Mujan (Gigo)
9. Ive Paulinović (Štule) 10. Ivan Babić 11. Tonći Vukorepa 12. Jole Žarković
13. Miljenko Kravar 14. Jugoslav Lovrić 15. Ante Čavala 16. Ivica Vukorepa 17. Mate Abrus
18. Božo Trogrlić 19. Marko Dičak 20. Mladen Hammer 21. Joso Skelin (Maćota)
22. Niko Vicić (Vicko) 23. Ive Živković-Šupuk (Ivulica) 24. Krešo Bulaja
25. Ante Ožegović (Duca) 26. Ante Živković-Šupuk (Fifula) 27. Vicko Rudi Ille


Glazba H.K.A. u Dubrovniku 1937. g.

Na samom početku, glazbu H.K.A. uz Pervanju kratko vrijeme vodi i Čeh Trešnjek, a 1936. godine dirigentsku palicu preuzima Dušan Nikolić, već spomenut kao kapelnik i član sokolske glazbe.
U tom razdoblju glazba H.K.A bilježi dosta značajnih nastupa, a među njima možemo izdvojiti:
– rujan 1936. – proslava Križarskog dana u Šibeniku
– 1937. godine. – nastup u Dubrovniku
– 14. srpnja 1938. – euharistijski kongres u Benkovcu
Također, zanimljivo je spomenuti da glazba H.K.A djeluje i za vrijeme NDH, a definitivno prekida s radom 1944. godine.
Dakle, u razdoblju prve polovice 20. stoljeća u Drnišu se odvija vrlo intenzivan glazbeni život, a pogotovo od dvadesetih do četrdesetih godina, kada na području općine, uz već spomenute dvije glazbe djeluje i “Rudarska limena glazba” iz Siverića osnovana 1924. godine. Brojila je oko dvadesetak članova koji su nastupali u svečanim rudarskim odorama i u dvadesetim i tridesetim godinama ostvarili veoma zapažene rezultate na natjecanjima rudarskih glazbi u Slavoniji i Međimurju. S radom su prekinuli tek negdje krajem šezdesetih godina.
Isto tako, uz istovremeno djelovanje čak triju glazbi, neizostavan je i podatak o djelovanju jazz – orkestra. Pod nazivom “Caramba” osnovan je 1935. i to na inicijativu voditelja Duška Nikolića i trubača Mladena Hammera.

Jazz orkestar “CARAMBA” iz 1938. g.
Mate Mihaljević (klarinet)
Mate Primorac (trompeta)
Mladen Hammer (violina)
Dušan Nikolić (voditelj)
Zlatko Cota (harmonika)
Nikola Mujan (gigo-bubnjevi)

ČLANOVI GLAZBE HRVATSKOG SOKOLA OD 1923. – GODINE

1. ABRUS IVAN
2. ABRUS MATE
3. BABIĆ IVAN
4. BITUNJAC MARKO
5. BJEGOVIĆ MILAN
6. BOŠNJAKOVIĆ JAKOV
7. BRKULJ ANTE
8. BUTUŽIN ŠIME
9. CSASZAR MARIO
10. COTA VATRE
11. COTA ZLATKO
12. ČAVALA ANTE
13 ČAVKA IVAN
14. DREZGA FRANE
15. DREZGA JOSIP
16. FILIPI FRANE
17. FILIPI IVO
18. FERRI GIULIO
19. GAŠPARDI NIKO
20. GAŠPARDI CIPRIJAN
21. GRABIĆ VELE
22. GRABIĆ MILJENKO
23. HAMMER MLADEN
24. ILLE RUDI
25. JELČIĆ STIPE
26. JELČIĆ ZVONKO
27. JERKOVIĆ DANE
28. JERKOVIĆ FRANE
29. JOVIĆ DUŠAN
30. JOVIĆ KRSTE
31. JURIĆ ANTE
32. KOLOMBO DANE
33. KOVAČEVIĆ UGLJEŠA
34. KRAVAR TADIJA
35. KRAVAR MARKO
36. KRELJA DAVOR
37. KULUŠIĆ FILIP
38. KURTOVIĆ IVAN
39. KUŠPILIĆ ZDRAVKO
40. KUŠPILIĆ SLAVKO
41. LATIN ANTE
42. MIJANOVIĆ ROKO
43. MIHALJEVIĆ MATE
44. MIHALJEVIĆ BOŠKO
45. MIHALJEVIĆ MILE
46. MIJIĆ IVE
47. MONTANA ČEDOMIL
48. MUDRIĆ ŠIME
49. MUDRINIĆ DULE
50. MUJAN NIKO
51. NAKIĆ MATE
52. NIKOLIĆ DUŠAN ( kapelnik)
53. NIKOLIĆ MILOŠ
54. NJEGUŠ DUŠAN
55. OPARA MILOVAN
56. OŽEGOVIĆ ANTE
57. PRIMORAC MATE
58. VICIĆ LOVRE
59. VUČETIĆ SLOBODAN
60. ZENIĆ ANTE
61. ZENIĆ IVAN
62. ŽIVKOVIĆ MATE
63. ŽIVKOVIĆ – ŠUPUK ROKO
64. ŽURA HRVOJE
65. ŽURA KRUNO
66. NOVAK SLAVKO (pomoćnik kapelnika)